Značaj interakcije i komunikacije u razredu

Medina Jusić-Sofić, prof. pedagogije

Kada odrasle pitate čega se najradije sjećaju iz školskih dana, reći će vam da je to neka anegdota, osmijeh učitelja/ice, njegov/njena vedrina, pohvala, ili pak, namršteno lice, povišen ton, stalno kritikovanje i etiketiranje. Rijetko će se ko sjetiti gradiva koje su učili ili ocjena koje su imali. Hoće, ako su se osjećali povrijeđeni zbog niže ocjene, ali i to potpada pod vid interakcije – kada je učitelj/ica ili nastavnik/ca posegnuo/la za lošom ocjenom kao opomenom za loše ponašanje.

Zbog toga je važno da obratimo pažnju na interakciju i komunikaciju sa učenicima, jer kao odrasli, educirani, dajemo primjer mlađima kako da se ponašaju, ne samo u školi, nego i mimo škole. Zbog čega je važno razgovarati u razredu?

• Poticanjem učenika da iskažu svoje mišljenje o datoj temi, dajemo im do znanja da ih poštujemo i smatramo kompetentnim, a oni će to itekako znati cijeniti.
• Ukoliko se o problemima u razredu ne razgovara otvoreno, ukoliko se ne sagledaju sa više aspekata i saslušaju sve strane, teško se može doći do konstruktivnog rješenja. Svaka interakcija u (razrednoj) zajednici zasnovana na pretpostavkama, ne može rezultirati zdravim međuljudskim odnosima.
• Učenici bolje usvajaju vrijednosti i stavove ukoliko aktivno učestvuju u raspravama. Svakako, potrebno je uvijek zajednički usaglasiti pravila ponašanja i komuniciranja, kako bi učenici poštovali sagovornike, ali i prihvatali druge i drugačije.
• Kroz postavljanje pitanja o datoj temi, nastavnici mogu zainteresirati učenike za neko gradivo, ali i osvijestiti neka znanja za koja ni sami učenici nisu znali da posjeduju, a usvojili su ih nehotimično, onako usput, gledajući edukativne emisije na TV-u ili Internetu, slušajući roditelje, starijeg brata ili sestru, rođaka itd. Osim toga, aktiviranje učenika, pa makar i dali pogrešan odgovor, je mnogo učinkovitije od gotovog,  serviranog znanja i informacija, koje oni treba pasivno da usvoje.
• Učenici se kroz razgovor uče verbalnom izražavanju, retoričkim sposobnostima, otvorenosti, oslobađaju se straha od javnog nastupa, stidljivosti, čime se jača njihovo samopouzdanje i uvjerenje da se i njih nešto pita.
• Dobra interakcija i komunikacija u razredu, preduslov su dobre socijalne i emocionalne klime u razredu, zdravog okruženja i pozitivne atmosfere, a sve to utiče na to da učenici u školu dolaze sa radošću i jako motivirani za rad.

Organizacija odjeljenske zajednice

Zbog svega navedenog, ali i nenavedenog, važno je u razedu od početka razvijati atmosferu povjerenja i povjeravanja, otvorenog dijaloga i diskusije, ne samo o školskom gradivu, nego i o svim problemima razredne zajednice. Svaki nastavnik bi trebao odvojiti dio vremena za razgovor sa učenicima, a ne komunicirati sa njima samo kada ih usmeno ispituje ili pokušava utvrditi krivca za neki problem. Time se učenicima odašilje poruka da komunicirati treba samo u kriznim situacijama, a ne u svakodnevnom životu.

Naučiti znati verbalizirati svoja osjećanja i stavove, znati organizirati svoje misli i koncizno se izražavati, jeste jedna od zadaća škole. Jer, đaba učenicima svo znanje koje usvoje, ukoliko ga ne znaju izreći, a kasnije, možda, i prenijeti drugima. Osim toga, učiti djecu kulturi dijaloga, argumentiranog sučeljavanja mišljenja i rješavanju konfliktnih situacija na korektan način, također je zadaća nastavnika i to je potrebno uvijek imati na umu.

Kako to postići?

- Umijeće komuniciranje se ne može naučiti iz knjiga, ali se mogu određene preporuke iskoristiti kao polazna tačka za razvijanje komunikacijskih kompetencija nastavnika. Zbog čega ovo ističemo odmah na početku? Jer nije moguće očekivati od učenika da znaju pravilno komunicirati, rješavati konflikte i ispravno reagirati, ukoliko im za to, ni roditelji ni nastavnici, ne posluže kao dobar primjer. Zato je važno, pokušati kontrolirati emocije, truditi se neishitreno reagirati, zastati na trenutak, sačekati da negativne emocije splasnu i pokušati racionalno sagledati uzroke probleme i otkrivati moguća rješenja.

- Važno je odmalena učenike navikavati na pravila, ali na taj način da se ona donesu zajednički i da se svako od njih potkrijepi dobrim argumentima, npr: Zbog čega je važno sačekati da neko završi misao, prije nego upadnemo u riječ… Ukoliko učitelj/ica ima potrebu za učeničkom pažnjom, koji čarobni znak će koristiti, kako bi je pridobila i sl.

- Tokom odjeljenskih zajednica, učenici se mogu uvoditi u sistem demokratskog odlučivanja – pravila glasanja, argumentiranje odluka, uvažavanje mišljenja drugih, način odlučivanja, mogućnost izbora i sl. Na svakom narednom času, predsjedavajući odjeljenske zajednice je neko drugi, koji priprema dnevni red, teme za diskusiju, donosi zaključke, a neko od učenika npr. vodi zapisnik. Što su učenici stariji, to se raspodjela dužnosti i obaveza usložnjava, a oni imaju više ingerencija za razmatranje tekućih školskih pitanja. Po ovakvom modelu održavanja odjeljenske zajednice, svoje učenike je svojevremeno organizirala mr. Vesna Varunek u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi.

Ø  Bar jednom mjesečno organizirati u razredu debatu o važnim pitanjima za učenike, o njihovim dilemama, nedoumicama. U starijim razredima, neka to bude debata po standardnoj šemi debatiranja, a u mlađim, samo sučeljavanje suprotstavljenih mišljenja.

- Podučavati učenike u duhu: Lijepa riječ je kao lijepo drvo… te da je odgovoriti dobrim na zlo, odlika zaista plemenitih ljudi, koji takvim ponašanjem mogu promijeniti loše ponašanje drugih. Objasniti učenicima loš začarani komunikacijski krug, u kojemu ako na verbalnu provokaciju i agresivnost, uzvratimo istom ili sličnom mjerom, onda će druga strana ponoviti svoje ponašanje, konflikt će se produbiti i tako će se loša komunikacija i interakcija vrtiti ukrug, unedogled. Važno je učenike uputiti da ljudi obično očekuju da, ako nekoga uvrijede, da će im taj neko vratiti istom mjerom ili povlačenjem, što ni jedno ni drugo nije preporučljivo i zato je najbolje reagirati smireno, što će, kao efekat iznenađenja, na trenutak zaustaviti verbalnog napadača. Treba ga pitati: Kako bi se ti osjećao/la da se tebi neko tako obraća? Zbog čega to radiš, pa i nije neka fora?!? Postojei mnogo  bolji načini da obratim pažnju na tebe i sl.

- Učiti na greškama i na osnovu iskustva. Nastavnici nisu nepogrešivi, ali je važno da znaju sami sebi priznati grešku i izvuči pouku. Svi učenici nisu jednaki i ne reagiraju na isti način. Svakom od njih je poželjno pristupati individualno. Neko od njih će bolje reagirati na pohvalu, nego na kritiku ili prijekor. Svakodnevno ih je potrebno upoznavati, a to je nemoguće bez stalne interakcije i komunikacije.

- Komunicirajte, i najveći ratovi su završavali pregovorima!!!