Samoodrživim projektima i razvojem kulturnog turizma do smanjenja siromaštva

Razgovarala: Medina Jusić-Sofić

Fotografisao: Didier  Torche

Obilježavanje dvadeset godina obnoviteljskog rada Muslimaskog dobrotvornog društva „Merhamet“ i stotinu godina od pokretanje incijative za njegovo osnivanje, bio je idealan povod za razgovor sa gosp. Atifom Spahićem, koji smo planirali odranije. No, čemu vakat, tome i vrijeme… Strpljivo smo čekali da nam nafaka sazori i da našim čitaocima predstavimo Čovjeka posvećenog humanitarnom, kulturnom, ali i političkom radu. To je usjedno i redoslijed kojim navodi funkcije koje obavlja, vjerovatno poredane po prioritetima i ličnim afinitetima.

Atif Spahić je direktor Regionalnog odbora „Merhameta“ sa sjedištem u Maglaju, predsjednik Kulturno-umjetničkog društva „Maglaj“ i, između ostalog, vijećnik Općinskog vijeća Maglaj.

Rođen je 1951. godine. Prije Agresije na BiH 1992-1995., bio je angažnovan u društveno političkom radu kroz omladinsku organizaciju Mjesne zajednice Kosova, najveće na području općine Maglaj. Sa 20 godina bio je odbornik u Skupštini općine Maglaj i dugogodišnji fudbaler, predsjenik Fudbalskog kluba „Vis“ i nogometni trener sa završenom višom trenerskom školom.

O tome kako je došlo do toga da od sportskog, postane humanitarni radnik, gosp. Spahić kaže:

- S obzirom na tešku situaciju stanovnika Maglaja ali i cijele BiH, želio sam da dam svoj doprinos. To je najviše utjecalo da svoj angažman u ratu i poslije rata usmjerim ka civilnom društvu i to sam ja. Humani rad kroz „Merhamet“ me u potpunosti ispunjava. Poslije rata radio sam u općini kao pomoćnik načelnika za humanitarne poslove i koordinator za rad sa nevladinim organizacijama izvan BiH. Smatram da sam tu stekao iskustvo i predispozicije da od 1997. godine nakon imenovanja Inicijatvine skupštine „Merhameta“ budem izabran za predsjenika Regionalnog ureda. U to vrijeme „Merhamet“ u Maglaju nije imao nikakave infrastrukture izutev dobre volje da preumjeri pomoć onima kojima je potrebna. Nismo imali čak ni ured. Uspostavio sam saradnju sa humanitarnim organizacijama iz Njemačke, Holadndije, Austrije, Francuske… Ubrzo smo uključeni u nekoliko evropskih mreža za pomoć ljudima u stanju socijalne potrebe i počeli smo da realiziramo projekte. Odlučio sam se da učim i da primjenjujem iskustvo drugih organizacija, kroz pohađanje seminara za razvoj civilnog društva i to mi je pomoglo da ovo što danas radimo, bude kvalitetnije i bolje.

Znamo da više od deset godina predanog rada u nekoj ustanovi, podrazumijeva i brojne realizirane aktivnosti. Ipak, zamolit ćemo Vas da nam predstavite najznačajnije projekte Regionalnog odbora MDD „Merhamet“ Maglaj.

gosp. Atif Spahić: Izdvojit ću desetogodišnje partnerstvo sa njemačkom humanitarnom organizacijom „Maltesser“ jer je sva pomoć koja je stizala u BiH putem ove organizacije, bila implementirana u saradnji sa „Merhametom“ Maglaj. Iz te saradnje se godišnje realizira oko milion maraka vrijednosti pomoći bh. stanovništvu. Projekat koje je vrlo važan i realiziran je u kontinuitetu je „Paket u kartonu“, u kojem djeca iz Njemačke šalju paketiće za djecu BiH. Svake godine, „Maltesser“ dopremi od 12 so 15 hiljada paketića, što iznosi oko 150 hiljada paketa do sada, čija je vrijednost oko 3 miliona KM. Ti paketi se uručuju djeci u školama, socijalnim ustanovama, u domovima za nezbrinutu djecu, u vrtićima i djeci povratnika. Za nas je posebno značajan i projekat  Javne kuhinje koja u Maglaju djeluje već deset godina i gdje je do sada pripremljeno milion i dvjesto obroka. Od prije dvije godine obroke transportujemo u Zavidoviće, gdje su preko 150 korisnika Romi. Naše kuhinje su otvorene za građane svih nacionalnosti i mi ne želimo, posebno na ljude u stanju socijalne potrebe, gledati kroz ime, nacionalnu ili vjersku pripadnost. Želimo da pomažemo svima kojima je pomoć potrebna. Dokaz tome je i činjenica da se u Javnoj kuhinji Maglaj hrani i preko 170 povratnika srpske nacionalnosti koji su tokom rata napustili Maglaj i nakon rata se vraćaju na područje općine Maglaj. Realizirali smo i niz projekata kao podršku povratnicima jer je jedna trećina stanovništva bila protjerana iz svojih domova. „Merhamet“ je dao nemjerljiv doprinos kroz logisticiranje povratka, počev od čišćenja ruševina do obnove 30 kuća. Realizovali smo projekat obnove stočnog fonda, nabavku pčela, junica, tov junadi, a otvorili smo i ambulantu, uz pomoć Mreže iz Francuske „Majka za mir“, činji smo članovi. Osim toga, pomogli smo povratak i na područje RS-a, posebno Istočne Bosne, poslavši niz humanitarnih konvoja počev od povratka u Jusiće gdje smo došli sa prvim konvojem pomoći, do Srebrenice, Bratunca, Goražda, Šamca, Doboja…

Kakva je saradnja MDD „Merhamet“ Maglaj sa vladinim sektorom?

gosp. Atif Spahić: Uspostavili smo dobru saradnju sa lokalnim strukturama vlasti i kantonom, kroz implmentaciju projekata od interesa za Kanton. Jedan od najznačajnijih je projekat „Jačanje lokalne demokratije“ koji finansira Evropska Unija. Projekat „Kap po kap – slap“ ima za cilj osnažiti povratnike u ruralnim područjima, konkretno u Šeheru i Mjesnoj zajednici Kosova. Željeli smo da motivišemo žene koje imaju izuzetno puno stečenih vještina i znanja kada su u pitanju kućanski poslovi, obrada zemljišta, proizodnja tradicionalne hrane i ručna radinost, da pokrenu vlastiite male biznise. Nakon seminara koji je trajao dva mjeseca došlo je do brojnih ideja i konkretnih projekata gdje su korisnice seminara inicirale određene projekte kao što je ketering, kroz spremanje tradicionalne hrane, a tu je i izrada narodnih nošnji i proizvodnja povrća u plastenicima za koju smo omogućili praktičnu obuku na našem imanju u Zavidovićima gdje imamo 2000 kvadrata u plastencima. Taj projekat smo implementirali u saradnji sa američkom humanitarnom organizacijom CWS, a kasnije je projekat pomogla i turska organizacija TIKA. Danas je ovo jedan od značajnih projekata, jer se godišnje proizvede 60 tona povrća koje se upotrijebe u javnim kuhinjama „Merhameta“ širom BiH. Od općine smo dibili prostorije za ured, ali i prostor za Javnu kuhinju koji je dobro uređen zahvaljujući partnerima iz Njemačke. Općina Maglaj nam pomaže i kroz plaćanje struje, a  dobili smo i skladišni prostor na upotrebu bez naknade. Naša zamisao je da započenemo izgradnju vlastitog prostora gdje bi mjesto našli uprava, javna kuhinja i skladište, prostor za volonterski centar mladih i starih jer želimo razviti međugeneracijsku saradnju, te smještajni kapaciteti za napuštene stare osobe bez srodnika. Nadamo se da ćemo dobiti podršku od općine kroz dodjeljivanje zemljišta. Uključit ćemo i sredstva donatora i podršku države, ukoliko je bude bilo.

Samoodrživi projekti su, čini nam se, baš ono što nam treba. Oni podrazumijevaju i aktivan angažman samih korisnika usluga, što podrazumijeva osvještavanje kroz edukaciju o važnosti samostalnog pokretanja malih biznisa, a potom i motivisanje da isto i učine. Kakva su vaša iskustva?

gosp. Atif Spahić: Kako je „Merhamet“ Maglaj počeo da razmišlja o održivosti tj. nastojanju da postanemo neovisni od pomoći drugih humanitarnih organizacija, tako je postalo očigledno da želimo skrenuti pažnju da je potrebno da mijenjamo navike ljudi koji su izgubili osjećaj za rad, a pri tome su postali ovisni od pomoći humanitarnih organizacija, pa čak i bližih rođaka iz dijaspore. Mislimo da kroz ove projekte edukacijom, osnaživanjem i pomoći ljudima u pokretanju projekata možemo znatno doprinijeti smanjenju siromaštva i jačanju lokalne zajednice, čime ćemo određene kategorije skidati sa lista čekanja za pomoć. U projekat smo uključili i radno sposobne korisnike Javne kuhinje, gdje smo pokušali da ih motivišemo za rad, kako bi počeli sami preuzimati odgovonost za izdržavanju svojih familija. Već imamo dobre rezultate. Kao primjer ću navesti povratničku porodica čiji je hranitelj učestvovao u radu na seminaru i došao do spoznaje da jedino što može da radi, jeste ručna radinost. Njegova supruga je počela da plete čarape i prodajom istih na pijaci, obezbijedi određena sredstva koja će im u dogledno vrijeme pomoći da možda prestanu biti korisnici Javne kuhinje.

Koji su planovi za 2011. godinu MDD „Merhamet“ Maglaj?

Gosp. Atif Spahić: Želimo organizirati održive projekte. Razmišljamo da većinu projekata baziramo na proizvodnji hrane. Sijemo pšenicu u Maglaju, Zenici i Bihaću i počet ćemo da proizvodimo povrće. Planiramo zasaditi krompir, da sami proizvodimo hranu za rad Javnih kuhinja. Projekat „Dodir dobrote“ koji smo pokrenuli prošle godine je za kratko vrijeme  poručio izvanredne  rezultate tako da smo kako na području  Regije tako i šire. Mi ovaj projekat  želimo unaprijediti  tako da omogućimo svim pojedincima, ustanovama i privrednim subjektima i Islamskoj zajednici da nam se priključe da zajedno pomognemo ljudima u ovim teškim vremenima. Sve je više starih, obespravljenih, bolesnih, nezaposlenih o kojima društvo ne može voditi adekvatnu brigu. U ovaj projekat uključiti odgojno obrazovne ustanove kroz koje ćemo promovisati volonterizam. Inače, imamo dobru saradnju sa školama i nastojat ćemo da je produbimo. Naš staklenik smo ustupili Srednjoj mještovitoj školi gdje učenici sade, s ciljem stjecanja iskustva, radnih navika, ali i osjećaja korisnosti i kompetencija. a sredstva koja zarade sakupljaju za ekskurziju. Nastavit ćemo da pomažemo kroz projekat kućne njege starim i iznemoglim osobama. Prošle godine smo zbrinjavali 30 starih osoba kroz posjete naših volonterki, pružanjem socijanih uskuga, dostavom paketa hrane i higijenskih potrepština. Nastavit ćemo i ove godine sa tim aktivnostima koje finansiramo vlastitim sredstvima.

Projekat Kurban ćemo ove godine razviti na domaćem tržištu s ciljem da unaprijedimo stočarstvo. Do  sada smo iz Australije dopremali kurbansko meso, a od sada ćemo kupovinom krubana u BiH, doprinijeti boljoj socio-ekonomskoj situaciji naših ruralnih područja.

Planiramo aplicirati projekte EU, razvijati Centar za ruralni razvoj, nastaviti sa pomaganjem ljudima, posebno Bošnjacima u Sandžaku kroz opremanje škola. U saradnji sa Medžlisom IZ prošle godine opremili smo namještajem 16 mekteba, a ove godine želimo opremiti sa kompjuterskom opremom, a počet ćemo isti projekat i u Zavidovićima i drugim mjestima.

U BiH treba jačati i razvijati kulturni turizam

Osim humanitarnim, bavite se i kulturnim radom. Direktor ste Kulturno-umjetničkog društva Maglaj. Možete li nam ukratko predstaviti aktivnosti?

gosp. Atif Spahić: KUD Maglaj – Gradski folklorni ansambl djeluje pet godina i ostvario je zapažene rezultate na polju promocije kulture kroz organizovanje internacionalnog festivala „Kolo na bosanskom ćilimu“, koje je Ministarstvo kulture FBiH proglasilo Projektom od nacionalnog interesa. Na Festivalu učestvuje oko 600 do 700 mladih iz regiona kao i evrospkih zemalja, a poteklih godina, članovi KUD-a su učestvovali na nekoliko međunarodnih festivala u Turskoj, Francuskoj, Njemačkoj… Uključeno je oko 1oo mladih, koji djeluju kroz četiri grupe, od najmlađih do najstarijih. Festival „Kolo na bosanskom ćilimu“ je postao tradicionalni i razumišljamo da svake godine damo novi sadržaj. Ove godine planiramo pozvati Kulturno-umjetnička društva Bošnjaka iz dijaspore koja djeluju širom SAD-a, Evrope, Australije… Ideja je da okupimo mlade Bosansce i Hercegovce koji žive diljem svijeta i počastimo ih tradicionalnim jelima, a smještaj obezbijedimo u privatnim kućama naših članova, kako bi osjetili domaću atmosferu i pravi bosanski duh. U tu svrhu ćemo educirati žene i mlade koji će volontirati tokom festivala i biti na usluzi našim musafirima.

Turizam je još uvijek nedovoljno razvijena privredna grana u BiH, bez obzira što obećava napredak i može da donese velike prihode našoj državi. Šta po vašem mišljenju, treba uraditi da bi turizam zaživio?

gosp. Atif Spahić: Naše iskustvo kroz dugogodišnji rad KUD-a koje je dijelom oslonjeno i na pomoć „Merhameta“, jer nema dovoljno podrške kulturi od države, pokazuje da se u promociju bh. turizma mogu uključiti svi građani, podjednako. Boravkom u Francuskoj na festivalima u cilju promocije bh. kulturnog turizma, došli smo do  saznanja da su u BiH nepresušni izvori kao i kvalitetne turističke destinacije, koje mogu koristiti u svrhu jačanja turizma BiH gdje se mogu uključiti i građani u ruralnim područjima. Za to je potrebna veća podrška vlasti, ali i edukacija građana. Stoga, planiramo raditi na razvijanju projekata koji će biti realizirani s ciljem jačanja seoskog turizma.

Želimo Vam još mnogo uspješnih projekata na svim poljima kojima se bavite!