Odjeljenska zajednica od I do IV razreda O.Š.

UVOD
Odjeljenski sastanci imaju veliku ulogu u stvaranju pozitivne klime, odnosno atmosfere u razredu. Mogli bih ih prema Pedagoškoj enciklopediji definisati kao »Organizacija učenika preko kojih se nepostredo ostvaruje samoupravljanje škole. Čine je svi učenici škole. Rukovodstvo  se sastoji od predsjednika, podpredsjednika, sekretara, blagajnika i 2 – 5 članova. Sadržina rada: odnos učenika i nastavnika; ponašanje i disciplina; izleti; kulturni i zabavni život; lična i školska higijena; pohvale, nagrade, popravne mjere i dr.« Medjutim, ovaj pojam moguće je i drugačije definisati jer u različitim učionicama, odosno u zavisnosti od okruženja, ima različito značenje, a sami sastanci različite ciljeve.Ideja za ovu temu, došla je nakon održene 15 – dnevne prakse.Na odjeljenskim zajednicama, na kojima sam prisustvovala, prikazano je nešto, za mene novo i jako zanimljivo.
Ovdje ću dati  informacije o samom  načinu rada, aktivostima učenika i  prednosti držanja ovakvih časova za dobrobit djece i održavanja pozitivne klime u učionici.

ŠTA JE ODJELJNSKA ZAJEDNICA?

Stajls (2005) navodi da u nekim učionicama na odjeljenskim sastancima učenici se jednostvno obavještavaju o tome šta se događa u odjeljenju ili u školi te nedelje, dok u drugima nastavnici okupljaju učenike radi zajedničkog pravljenja planova za novu nastavnu jedinicu. Pojedini nastavnici na odjeljenskim sastancima pokušavaju da riješe probleme koji se pojavljuju u odjeljenju. Neki nastavnici održavaju sastanke samo onda kada postoji potreba da o nečemu važnom razgovaraju s učenicma, dok drugi sastanke održavaju redovno, koristeći formalne metode.

Bez obzira  kakvi su ti odjeljenski sastanci,  na njima učenici trebaju imati priliku da jedni drugima kažu svoje ideje u atmosferi razumjevanja i poštovanja.

Dakle, na odjeljenskim sastancima učenici bi trebali razmjenjivati ideje, podsticati jedni druge, iznostit svoje ideje i prijedloge.

ZBOG ČEGA SE ODRŽAVAJU ODJELJENSKE ZAJEDNICE?

Odjeljenski sastanci utiču na atmosferu u učionici. Literatura o odjeljenskim sastancima i iskustva velikog broja nastanika koji su ih održavali pokazuju da je metoda odjeljenskih sastanaka u potpunosti djelotvorna. Odjeljenski sastanci su kamen temeljac učionice u kojoj vlada demokratija, jer doprinose i afektivnom i kognitivnom razvoju učenika i utiču na odjeljenje kao cjelinu.
Oni mogu imati klučnu ulogu u razvoju učenika zato što doprinose  njihovom:
• Emocionalnom razvoju
• Socijalnom razvoju
• Moralnom razvoju
• Intelektualnom razvoju.

SVRHA ODRŽAVANJA ODJELJENSKIH SASTANAKA

Odjeljenski sastanci imaju veliki utecaj na učenike i atmosferu u učionici. Navodimo samo neke od najvažnijih ciljeva čijem ostvarivanju doprinose odjeljenski sastanci.

1. ODJELJENSKI SASTANCI DOPRINOSE LIČNOM RAZVOJU UČENIKA. Odjeljenski sastanci su svojevrstan forum u učionici: na njima se može  čuti glas učenika, mogu se saslušati ideje u krugu vršnjaka, u  atmosferi u kojoj vlada poštovanje. Kada osjete i uvide da su drugi zainteresovani za njihove ideje i da im se niko ne smije, učenici počinju da se osjećaju ugodnije dok govore pred grupom.
2. ODJELJENSKI SASTANCI POMAŽU UČENICIMA DA RAZRIJEŠE  SUKOBE. Učenici na sastanak dolaze sa problemima za čije im je rješavanje potrebna pomoć. Grupa onda mora mnogo da radi kako bi se problem razjasnio prije nego što se pristupi predlaganju mogućih rješenja. Zahvaljujući iskustvu u rješavanju problema stečenom na sastancima, učenici usvajaju taj postupak i postaju sposobniji da samostalno rješavaju probleme.
3. Odjeljenski sastanci omogućavaju učenicima da daju prijedloge i planiraju aktivnosti. Odjeljenski sastanci ne služe samo za rješavanje porblema već se učenicima pruža i prilika da predlažu aktivnosi kojma se odjeljene može baviti. To znači da učenici rade u odborima i organizuju različite aktivosti. Kada se đacima prepusti odgovornost za donošenje odluka i sprovođenje tih odluka, kod njih se razvija osećanje da im učionica zaista pripada.
4. ODJELJENSKI SASTANCI DOVODE DO POBOLJŠANJA U UČENJU. Učenci koji osjećaju da su cijenjeni, srećni su, a srećni učenici vole da dolaze u školu. Kada počnu da primjećuju napredovanje i uspjehe jedni kod drugih, ponosiji su zbog dobro obavljenog posla. Pošto osjećaju samopuzdanje, a drugi učenici ih podržavaju, oni se više trude. Uspjeh dovodi do novog uspjeha. Uz veći trud i polet, i ocjene se popravljaju i može se primjetiti značajna promjena kada je riječ o uspjehu đaka u školi.
5. ODJELJENSKI SASTANCI PRESUDNO UTIČU NA PONAŠANJE UČENIKA U UČIONICI. Kada učenici pokazuju odgovornost u odnosima s vršnjacima, loše ponašanje u učionici se smanjuje, a kada se ono ispolji, nastavnik i đaci djele odgovornost za odlučivanje o posljedicama. Loše ponašanje u odnosima među učenicima u velikoj mjeri nestaje kada učenici počnu da primjenjuju  vještine kojima su ovladali na sastancima. Pošto kao članovi grupe, odjeljenja, usvoje sopstvena pravila i uspostave ono što se može nazvati očekivanim ponašanjem, učenici vode računa o sopstvenom vladanju i vladanju drugih, čime se smanjuje potreba za mjerama koje sprovodi nastavnik. Učenici mnogo više surađuju i pridžavaju se onog što je očekivano i uobičajeno.
6. ODJELJENSKI SASTANICI UJEDINJUJU RAZRED. Nesuglasica u odjeljenju je sve manje, jer se sukobi razriješavaju i razgovara se o osjećanjima. Odjeljenje počinje da djeluje kao zajednica čiji članovi rade zajedno na ostvrenju ciljeva i pružanju podršku jedni drugima. Učenici osjećaju da propadaju grupi, a atmosfera u učionici postaje pozitivna i zaštitnička.
7. NA ODJELJENSKIM SASTANCIMA PROCJENJUJU SE DOSTIGNUĆA ODJELJNJA I PROSLAVLAJU USPJESI. Kada jedan učenik pomogne drugom ili kada grupa učenika dobro obavi značajan zadatak, ako odjeljenje ostvari neki cilj napornim radom ili su učenci ponosni  zbog nečega što su učinili ili pak neki učenik jednostavno želi da se zahvali drugu – o svemu tome, kao i o mnogo čemu drugome, može se govoriti na odjeljenskim sastancima. Na njima učenici izražavaju radost zbog ostvarenih uspjeha, kao i zbog svega onoga što su postigli u učenju i sopstvenom razvoju, i uče da iskazuju zahvalnost dajući i primajući pohvale na odgovarajući način.
8.  ODJELJENSKI SASTANCI PRUŽAJU PRILIKU ZA UŽIVANJE U DRUŠTVU DRUGIH. Iako su  odjeljEnski sastanci ozbiljni, na njima se često može čuti smijeh. Oni se odvijaju po utvrđenom redoslijedu, ali je atmosfera opuštena, učenicima je prijatno i osjećaju se prihvaćenima. I učenici i nastavici podjedako uživaju u svemu smiješnom što se na sastancima događa, a u grupi se razvija istinsko osjećanje drugarstva.
METODA ODJELJENSKIH SASTANAKA

Iako su ovi odjeljenski sastanci po dosta svojstava slični uobičajenim, neka obilježja ih ipak čine jedinstvenim. To su sljedeće karakteristike:
- sastanici se održavaju po utvrđenom redoslijedu
- održavaju se redovno, jednom nedjeljno
- učenici sjede na stolicama postavljenim ukrug
- vode ih učenici
- od učenika se traži da svoje probleme i prijedloge zapišu na papir koji će staviti u kutiju za odjeljnske sastanke
- nastavnik ima ulogu sekretara
- od učenika se traži da ohrabre učenika koji vodi sastanak
- od učenika se očekuje da rješavaju probleme i donose odluke na utvrđen način
- korisiti se postupak kreativnog rješavanja problema
- učenici se podstiču da planiraju aktivnosti i obrazuju odbore koji će ih organizovati

DNEVNI RED SASTANKA
Primjer dnevnog reda sastanka, postavljen tako da ga svi učenici mogu vidjeti, pokazuje redoslijed sastanka i služi učeniku koji ga vodi kao podsjetnik (može se držati u providnoj fascikli na vidnom mjestu). Pored toga, on omogućuje učenicima da se pridžavaju redoslijeda uspješno vođenog sastanka i da ga lakše nauče i usvoje. U okviru dnevnog reda navedene su pojedine fraze koje se mogu koristiti tokom sastanka. Ovdje imamo primjer dnevnog reda.

DNEVNI RED ODJELJENSKOG SASTANKA

- Dok se ostali smještaju, izvadi iz kutije papire sa prijedlozima i problemima i pročitaj ih!
- Razdvoj probleme i prijedloge i složi ih po datumima!
- U prvu grupu stavi probleme, a  u drugu prijedloge!
- Odbaci ono što nije potpisano, jer tako nećeš naglas čitati!

1.Otpočinjanje sastanka
- Reci: Otvaram sastanak

2.Krug za ohrabrivanje
- Reci : Danas ćete mene ohrabrivati
- Daj prisutnima malo vremena za razmišljanje
- Izaberi nekoga on onih koji su podigli ruku da započne, a onda nastavi redom, po krugu

3.Obavljeni poslovi
- Reci :________________će sada podnijeti izvještaj o poslovima koje smo obavili.
- Reci : Hvala,_____________.

4.Novi poslovi
- Pročitaj naglas prvi problem.
- Koristiti kao pomoć podsjetnik pod naslovom Koraci u postupku  rješavnja problema.
- Kada završite s problemima,pročitaj naglas prvi prijedlog
- Koristi kao pomoć podsetnik pod naslovom Koraci u raspravi o prijedlozima.

5.Zahvaljivanja i pohvale

Upitaj_________ Da li je ostalo vremena za Zahvaljivanja i pohvale
- Ako ima vremena, prvo daj riječ osobi koja sjede pored tebe, a zatim nastavi redom, onako kako djeca sjede.

6.Završavanje sastanka

-Zahali svima na pažnji i učestvovanju
-Reci: Molim  vas da u miru i tišini vratite na svoja mjesta.

PRIPREMA ZA ODJELJENSKE SASTANKE

Prije nego št se održi odjeljenski sastanak, tokom prvih nedjelja školske godine, u septembru, pripremiti  učenike za sastanke – ako planirate da prvi sastanak održite u oktobru. Vrijeme koje smo predvidjeli za držanje sastanka u početku možete koristiti za :
- upoznavanje s pojmom odjeljenskog sastanka
- upoznavanje s postupkom  ohrabrivanja i njegovo uvježbavanje
- upoznavanje s postupkom rješavanja problema
- upoznavanje s iznošenjem prijedloga i radom u odborima
- uvježbavanje obrazovanja kruga
- pripremanje materijala potrebnog za  prvi sastanak

Na odjeljenskim sastancima saopštavamo drugima šta mislimo i osjećamo. To  nije vrijeme kada se udružujemo jedni protiv drugih niti kada smo  neljubazni – već vrijeme za zajedničko razmišljanje.
KORACI U POSTUPKU RJEŠAVANJA PROBLEMA

Kada imamo odjeljeske sastanke, a naročito poslije njih, učenici se bolje slažu. Takođe učenicima pomažu da nauče kako da rješavaju svoje svakodnevne probleme. Kada budem imao prebleme, sjetiću se odjeljenskih sastanaka. Oni mi  se dopadaju i zato što su zabavni, zato što na njima učimo kako da rješavamo probleme, a ja volim da rješavam probleme. (učenik, 10 god.)
1.Određivanje problema/prikupljanje podataka o problemu i osjećanjima koja je izazvao
- Pročitaj naglas problem i pitaj da li je to još uvijek tako.
a) Ako nije, pitaj učenika koji je iznio problem: Kako si uspio to da riješiš?
b) Ako problem još uvijek postoji, nastavi.

- Reci osobi koja je iznijela problem: Molim te da nam izložiš problem. Šta si već preduzeo kako bi ga riješio?
- Ako su u vezi s problemom pominje i druga osoba, pitaj je: Da li je istina?
- Reci: Ima li pitanja? (Pitanja se postavljaju sve dok problem ne bude sasvim jasan)
- Uratko izloži problem: Izgleda da je problem…
- Pitaj učenika koji je iznio problem: Kako be se, po tvom mišljenju, problem mogao riješiti?
- Pitaj prisutne : Ko misli da je to dobro rješenje?

Ako većina učenika misli da je rješenje dobro, problem se smatra riješenim.
Ako većina nije zadovoljna rješenjem, prelazi se na korak 2.

2.Predlaganje mogućih riješenja/ posljedica

- Pitaj: Kako, po vašem mišljenju, možemo pomoći______? ili Šta bi po vašem mišljunju, moglo biti logičko rješenje ovog problema?
- Sekretar će zapisiti predložena rješenja.
- Učenici koji su se javili podizanjem ruke dobijaju riječ po redu u krugu.
- Svako može da govori samo jednom
- Nemoj dozvoliti da se o rješenjima raspravlja – sada se samo iznose prijedlozi.

3.Razmatranje rješenja/ posljedice

- Reci: ______________će pročitati sve pridloge.
- Pitaj prisutne koja rješenja smatraju dobrim, a koja ne, i zbog čega tako misle.
- Kada učenici, govoreći o jednom rješenju, počnu da ponavljuju ono što su već rekli, izložili ukratko zaključak, a potom pređite na druga predložena rješenja.
4.Izbor riješenja / posljedice

- Učenici mogu da glasaju samo jednom. Podsjetite ih na to da je logičko rejšenje ono kojim će se, po njihovom mišljenju problem razriješiti na najbolji način.
- Prihvata se ono rješenje za koje se izjasnilo najviše učenika podizanjem ruke.

5. Pravljenje plana
- Ako rješenje podrazumijeva pravljenje plana, odredite zaduženja kako bi se odluka sprovela u djelo.

KORELACIJA SA OSTALIM PREDMETIMA

Pored prvog i osnovnog plana rada na odjeljenskim sastancima, rješavanje problema, učenici časove odjeljenske zajednice povezuju i sa svim drugim predmetima.
Značaj ovih sastanaka,ogleda se u sljedećem:

BHS jezik i književnost:

• Aktivno slušanje i smisleno odgovaranje
• Izražavanje misli i ideja
• Zastupanje mišljenja uz obrazloženje
• Razješavanje nejasnoća postavljanjem pitanja
• Jasno izražavanje slaganja ili neslaganja
• Spretnost učešća u raspravi

Matematika:

• Rješavanje problema
• Logičko mišljenje
• Koncentracija

Priroda i društvo

• Spremnost na rad sa drugima na ostvarivanju zajedničkog cilja
• Pripremanje planova koji su povezani sa ciljem grupe
• Razvijanje i održavanje prijateljstva
• Učestovanjeu stvaranju zdrave atmosfere u školi
• Pokazuje vještine uspostavjanja dobrih međuljudskih odnosa
• Pokazivanje prihvatanja za učinjene izbore
• Korištenje savremene tehnologije u naučne svrhe

Likovna kultura

• Razvoj ukusa
• Upoznavanje sa arhitekturom i kulturnom baštinom grada

Muzička kultura:

• Njegovanje narodne tradicije

ULOGA NASTAVNIKA

Staranje o tome da se sastanak odvija nesmetano i prema utvđenom redoslijedu zadatak je učenika koji ga vodi. Međutim, i nastavnik  ima mnoge važne uloge kao:
• Voditelj sastanka – na prvih nekoliko sastanaka pokazuje učenicima kako se odvija sastanak i kakvo se ponašanje od njih očekuje
• Član grupe – učestvuje u svemu onome što se događa na sastanku, kao svi drugi članovi grupe
• Sekretar – vodi računa o tome da se zapiše sve ono o čemu se razgovara na sastanku
• Trener – pomaže učenicima da postanu uspješniji učesnici i voditleji sastanka.
ZAKLJUČAK
Zbog odjeljenskih sastanaka odjeljenje i škola postaju bolja mjesta za život.

(učenik,10 godina)

Učestvovanje na odjeljenskim sastanicma omogućuje učenicima da budu uspješni. Kada učenici shvate da od njih zavisi sve ono što se događa u razredu, kada ga zaista dožive kao nešto što im pripada i za šta us odgovorni i kada shvate da tako misle i njihovi vršnjaci, oni će biti zadovoljni sobom sposobniji su da izaberu ono što je dobro – i kada je riječ o ponašnju, i kada je riječ o učenju.

Rekao bih da su odjljenski sastanci veoma važni zato što pomažu djeci da budu bolja. Djeca uče da budu odgovornija – i to je dobro. Odjeljenski sastanci omogućavaju da svi budu jednaki, uklučujući i nastavnika.

LITERATURA
• AJANOVIĆ Dževdeta, STEVANOVIĆ Marko: Školska pedagogjia, Prosvijetni list

• AJANOVIĆ Dževdeta, STEVANOVIĆ Marko, Odgojni rad sa odjeljenskom zajednicom, V-VIII         razreda Osnovne škole, Tešanj, 2000.

• STAJLS Dona, Odeljenski sastanici, Kreativni centar, 2001.

• Pedagoška enciklopedija 2, 1989.

• GLASSER W. Kvalitetna škola, Educa, Nakladno društvo, Zagreb