Intervju sa Adnanom Bajrićem, predsjednikom SPUS-a

Povjerenje studenata želimo vratiti kroz iskren i predan rad

Razgovarala: Medina Jusić-Sofić

„U BiH nema perspektive za nas“ – najčešće su izjave i istovremeno opravdanja mladih za loše prilike u društvu, općenito.
„Mladi su indolentni, apatični, nezainteresovani“ – najčešće su izjave onih koji odlučuju u njihovo ime i time istovremeno opravdavaju svoj nerad da se stanje popravi. Kako onda razmišljati i djelovati pozitivno u takvom okruženju, kojeg slobodno možemo nazvati „Vrzino kolo“?!? Odgovornosti se kao ping-pong loptica prebacuje sa jednih na druge i tako ukrug, unedogled. Srećom, ima mladih koji uspijevaju naći balans između ovih krajnosti i trude se da svoju energiju ne troše na prazne riječi i pesimistične stavove, nego na djela.
Jedan od njih je i Adnan Bajrić, rođen u Cazinu, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS). Završio je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Odsjek za žurnalistiku, smjer: Odnosi sa javnošću, prosječnom ocjenom devet. Na Odsjeku za politologiju, smjer međunarodni odnosi i diplomatija, sada je student posljednjeg semestra master studija. Kao izuzetno uspješan student, radio je kao demonstrator kod nekoliko profesora, na različitim predmetima, a već pet godina je aktivni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i medjunarodnog prava UNSA. Tri godine bio je aktivan u asocijaciji studenata SPON-a, prve godine kao član Upravnog odbora, druge godine kao potpredsjednik, a potom i kao predsjednik. Jedan je od rijetkih studenata koji je platio najvišu cijenu studentskog aktivizma – smijenjen je sa pozicije demonstratora.
Zamolili smo ga da nam otkrije šta se dešava u Studentskom parlamentu, među studentima općenito, da nam iz studentske perspektive kaže nešto i o reformi visokoškolskog sistema, te o projektima na kojima radi sa svojim kolegama-saradnicima.

Brine nas apatija studenata

Nekada se krovna studentska organizacija na nivou Sarajevskog univerziteta zvala Unija studenata, sada je to Studentski parlament. Koje su njegove ingerencije i funkcije?
- Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu, osnovan je 2008. godine,  kao jedino legalno, demokratski organizirano udruženje studenata, s ciljem da zastupa, promoviše, štiti i ostvaruje njihove interese i prava. Čine ga asocijacije fakulteta, akademija i pridruženih članica Univerziteta u Sarajevu. SPUS želi da otkloni strahove i zadovolji potrebe – nadanja studenata, da bude pravi servis studentima u rješavanju problema i realizaciji projekata, da iskreni rad i trud rezultira kolektivnom studentskom srećom i zadovoljstvom. Kao krovno udruženje, koje zastupa interese oko 50 000 studenata Sarajevskog univerziteta, SPUS organizira radne sastanke sa predstavnicima aktivnih asocijacija svih fakulteta i akademija i u saradnji sa Univerzitetom i Ministarstvom obrazovanja, želi da poboljša kvalitet i ambijentalnost studiranja. Stoga smo jednoglasni sa sljedećom listom zahtjeva – prioriteta:
-    Poboljšati kvalitet obrazovanja i povećati broj akademskog kadra;
-    poboljšati kapacitete Univerziteta u Sarajevu, zbog neuslova za rad: nezadovoljavajuće laboratorije, bibliotečki fond, terenska nastava, istraživački rad i dr.
-    zaustaviti hiperprodukciju kadrova – politiku upisa uskladiti sa potrebama tržišta rada;
-    česte promjene nastavnih planova i programa prema Bolonjskim principima;
-    omogućiti kvalitetniju i brojniju praktičnu nastavu;
-    omogućiti mobilnost profesora, asistenata i studenata;
-    smanjiti cijene školarine, knjiga i učila, ljetnih škola, ispitnih materijala, potvrda i sl.
-    poboljšati studentski standard;
-    zaustaviti korupciju, seks afere i druge negativne trendove;
-    interna i eksterna evaluacija Univerziteta u Sarajevu.

Kakvo je stanje u praksi? Da li su studenti zaista zainteresovani za ciljeve, stremljenja i aktivnosti SPUS-a?

- Nažalost, ne u tolikoj mjeri, koliko bi trebali biti. Plaši nas studentska apatija, nezaintereovanost za dešavanja na Univerzitetu i sve što se njih direktno tiče. Brine nas što se sve veći broj mladih ljudi sklanjaju s puta i izbjegavaju da budu kvalitetni, a teže da budu podobni. Postoji velika skupina studenata koji možda ne znaju kako nešto uraditi, dok drugi znaju, ali se plaše „moćnika“, tj. dekana, profesora… Zato smo i Studentski parlament organizirali kao servis, u koji nam se studenti treba da jave sa svojim problemima, ali i sa idejama, kako bismo ih pokušali realizirati. Svi studenti su upisom na Univerzitet automatski članovi SPUS-a. Tu smo da timski radimo, ali i da odlučujemo zajedno. Nikada do sada se nije desilo da su nam se studenti javili, a da mi nismo nešto poduzeli. Najbolji vid pomoći nama koji smo tu, na usluzi, može biti konstruktivna kritika i uvijek je dobrodošla.

Možda je jedan od razloga, zašto se studenti ne obraćaju SPUS-u za rješavanje svojih problema, nepovjerenje prema studentskim organizacijama. Neke su nekolicini studenata služile u lične svrhe… 

- Da, upoznat sam s tim da su pojedini predsjednici asocijacija na fakultetima, dugo studirali i da im je taj angažman bio samo odskočna daska za dalje napredovanje u karijeri. Pri tome, su im interesi studenata bili u nekom drugom planu. Mi povjerenje studenata želimo vratiti iskrenim i predanim radom. Želimo biti maksimalno transparentni. Imamo pravo odlučivanja na Senatu. Želimo da budemo uključeni u sve probleme i tokove studentskog života. Kada studenti plate po 30 KM za biblioteku, želimo da znamo koliko ih je kupljeno za biblioteku, koje su to knjige, koliko novca je utrošeno u te svrhe, a ne da nam se iz godinu u godinu dešava da nas o tome niko ne obavještava, zato što se mi o tome ne zanimamo. Mi nismo puno obećali, ali se zato puno trudimo i radimo. Nema sreće i zadovoljstva na individualnom planu, samo na kolektivnom. Naši rezultati govore o nama, neka o tome govore izvještaji i poređenja sa onima prije i poslije nas.

Mandat predsjednika SPUS-a je godinu dana. Šta ste za vrijeme svog mandata, uspjeli realizirati?

- Kada mi je povjerena ova dužnost, želio sam da budem, u pravom smislu riječi, studentski lider. Poruka svima je bila sljedeća: studiram Političke nauke, tu možete saznati sve o meni. Smatram da studetski lider ne može biti neko ko ne završava nastavne obaveze, ko tu nije drugima za primjer. Bilo bi apsurdno da sam lider, a a sam na fakultetu vječiti student, da studiram deset godina. Pokrenuli smo niz projekata od kojih izdvajam manifestaciju „Dani univerzitetske berze“ i projekat u saradnji sa BH Telecomom „Laptopom u svijet znanja i biznisa. Potpisali smo sporazum o saradnji sa Rektoratom o organiziranju studentskih tribina, na kojima mladi mogu da predstave svoje istraživačke radove. Bili smo suorganizatori manifestacije „Dani otvorenih vrata Univerziteta i Studentskog parlamenta“ za maturante koji žele nastaviti svoje školovanje. Postigli smo dogovor da na Sajmu knjiga i učila studenti mogu sa indeksom ostvariti popust od 50% na sva izdanja Univerziteta i 20-30% na ostale knjige, te da mogu kupiti godišnju kartu za javni prijevoz, po cijenu od 50 KM, za sve gradske linije GRAS-a, osim komercijalnih. No, ono na što smo posebno ponosni jeste Zakon o studentskom organiziranju.

Mnogi studenti nisu dovoljno obaviješteni o tom Zakonu, zapravo ne poznaju dovoljno svoja prava. Koje pogodnosti im Zakon o studentskom organiziranju nudi?

- Prvi put da studenatska populacija ima zakon koji reguliše, između ostalog, osnivanje, djelatnost, organizovanje, izbor, ostvarivanje studentskih prava, položaj i način finansiranja, studentskih organizacija na visokoškolskim ustanovama.
Ovim Zakonom visokoškolske ustanove su dužne da asocijacijama studenata obezbjede prostoriju, plate struju, grijanje, internet i telefon, sve u iznosu do 200 KM mjesečno. Raduje nas da su prilikom izrade Zakona direktno učestvovali predstavnici studentskih asocijacija-organizacija koje čine Studentki parlament. Vjerujemo da će se Zakon sprovoditi u pravom smislu i da više neće biti pojedinaca koji okupe oko sebe još nekoliko studenata registriraju organizaciju i kažu kako predstavljaju studente, pregovaraju u njihovo ime, a ustvari gledaju lične interese. Kada je riječ o SPUS-u, prošle i ove akademske godine, studentima se pružila prilika da prilikom upisa uplate po pet KM za članarinu. Prvo smo htjeli time da ih isprovociramo da pitaju šta je SPUS, zašto sam dao taj iznos, šta nude i sl. Od ukupnog iznosa za članarine, 50% se vraća asocijacijama studenata fakulteta za realizaciju njihovih internih projekata, čime asocijacija ne gubi pravo za apliciranje na druge javne pozive i konkurse.

Kakav je odziv studenata da se aktivnije uključe u rad SPUS-a?

- Studenti poznaju dobro problematiku kada o tome razgovaraju na kafi, ali kada ih pozovemo na sastanak, onda ih nema, što pokazuje da lakomisleno tvrde, kako se ne može ništa uraditi, promijeniti. Najčešće nisu upravu. Najgore nam je što nam se ne javljaju, što ne traže od nas da se pozabavimo njihovim konkretnim problemima prilikom studiranja. Najviše zamjeramo studentima što trpe ovakvo stanje. Molim ih da zajedno pokažemo studentsku moć, čime je onda veća naša pregovaračka moć u Senatu, kada se pojavimo sa jedintvenim stavom. Ipak, ne možemo reći da nema studenata koji se žele aktivirati. Mnogo studenata je otputovalo na konferencije, naučne skupove i pri tome su imali simboličnu podršku u novcu. Naš interni dogovor je da ćemo podržati svaki dopis studenata makar i simbolično.

Nakon anketiranja svih studenata, uslijedit će zahtjevi za poboljšanje studentskog standarda

Kakva je saradnja SPUS-a sa Rektoratom Univerziteta u Sarajevu?

- Zahvalni smo rektoru, prof. dr. Čaklovici, i njegovim saradnicima na otvorenosti i spremnosti da saslušaju i rješavaju studentske probleme. Sretni smo zbog uvažavanja studenata sa njihove strane. Zajedno sa predstavnicima Rektorata imamo predstavnike u Odboru za upravljanje kvalitetom, Odbor za etička pitanja i Komisiji za predlaganje mjera za sprečavanje korupcije na Univerzitetu u Sarajevu, koja je oformljena na inicijativu SPUS-a.
Nakon sastanaka predstavnika studentskih asocijacija, jednom mjesečno se upriliči druženje sa rektorom i tom prilikom ga upoznajemo sa dešavanjima na fakultetima. Pripremamo anketiranje studenata o važnim pitanjima na Univerzitetu. Uže rukovodstvo SPUS-a i predstavnici grupacija fakulteta sada mogu prisustvovati sjednicama Senata, što je sedam članova studenata, u odnosu na jednog predstavnika Unije kako je to bilo prije. Postoji dobra komunikacija i saradnja sa članovima Senata, čime smo također zadovoljni.

Spomenuli ste anketu među studentima. O čemu se radi?

- Anketa će biti realizirana na nivou Sarajevskog univerziteta, dakle obuhvatit će sve studente. Za realizaciju ankete dobili smo podršku Senata. Anketom se želi saznati dokle smo stigli sa reformom, čime su studenti razočarani, kakav je odnos profesora prema njima i sl. Nakon ove ankete insistirat ćemo na poduzimanju konkretnih mjera za poboljšanje studentskog standarda, bilo da se radi o odnosu između studenata i profesora, mobilnost studenata ili o bilo kojem problemu koji studenti posebno istaknu.

Kakav je Vaš lični stav o Bolonjskom procesu i reformi visokoškolskog obrazovaja?

- Generalno, nespremno smo dočekali Bolonju, od zakonske regulative, finansija, do nadležnosti. Neusklađene su potrebe tržišta rada i produkcije kadrova. Politika treba pitati nauku, a ne obrnuto. U suštini, najbitnije je da pratimo one najbolje stvari u Bolonjskom procesu, da pravimo inovacije u kurikulumu, i da obezbijedimo studentima i predavačima mobilnost, sticanje novih znanja i vještina. Očekujemo veću podršku organa vlasti, pa i privrede kada su u pitanju finasije i nova radna mjesta. Pozivamo studente: Budimo kvalitetni, stičimo znanja i vještine, putujmo, upoznajimo se, jer kad pokažemo kvalitet, onda dolazimo u priliku da budemo dio tima. Mi ukazujemo, pokušavamo da budemo objektivni i da budemo ti koji će donijeti pozitivne promjene.

SPUS je uspostavio dobru saradnju sa Sarajevo film festivalom, a aktivni ste i na planu sporta….

- Upravo se završio Međunarodni studentski turnir – Sarajevo 2010. na kojem su se studenti takmičili u malom nogometu, odbojci i košarci u dvoranama Sportskog centra Skenderija. Ugostili smo predstavnike 15 univerziteta, iz zemalja regiona ali i šire. Osim toga, potpisali smo i protokole o međunarodnoj saradnji za naredne zajedničke projekte koji su u interesu i od koristi studentima našeg univerziteta.

Rijetkost je naići na osobe koje pozitivno razmišljaju, a pri tome aktivno djeluju. Kako ocjenjujete medijsku sliku u BiH i nose li i mediji dio odgovornosti za pesimizam i negativna raspoloženja u društvu?

- Svakako da dobar dio odgovornosti za lošu atmosferu u društvu, imaju i mediji, posebno televizijske stanice. Već duže vrijeme pratim, reakcije i raspoloženja ljudi nakon emitiranja određenih društveno-političkih emisija. Ljudi su isfrustrirani, posebno utorkom. Malo je svijetlih primjera. Ipak, ovde bih istakao Kanotonalnu televiziju, TVSA, koja baš ističe pozitive stvari. Imaju jako dobar program i mogu poslužiti drugima kako da šire dobre vibracije.
Iako je završio smjer: Odnosi sa javnošću, i odlično se snalazi u medijskom prostoru, prilikom davanja izjava novinarima vezanim za SPUS, Adnan Bajrić pohađa tečaj „Umijeće komuniciranja i govorništva“ u Udruženju Istanbul – kulturno-edukativni centar na Baščaršiji. To dovoljno pokazuje njegovu želju za usavršanjem, učenjem, radom na sebi. To želi preporučiti i drugima, uz poruku: 
- Studenti, gradite sebi šanse, ne budite sebični kada su u pitanju razmjena informacija i ideja! Gradite ispravan sistem vrijednosti, čestite porodice, međusobno povjerenje i prijateljstvo, jer su to preduslovi za izlazak iz brojnih društvenih problema.