Osnovne karakteristike i uloge mass medija

Prije nego što ukažemo na utjecaj medija na svijest (i odgoj!) odraslih, neophodno je da se prvo upoznamo sa osnovnim karakteristikama svake skupine medija pojedinačno.

Karakterisitke i utjecaj printanih medija

Printani mediji ili štampa, iako je prvo sredstvo masovnog oglašavanja, još uvijek je popularna, bilo da se radi o dnevnim, sedmičnim ili petnaestodnevnim novinama, mjesečnim ili višemjesečnim magazinima, časopisima, revijama… Dakle, iako vijest koju smo sinoć gledali u Dnevniku, danas čitamo u dnevnim novinama, ipak štampa ima  i prostor i tržište dovoljno za, čak brojnu, konkurenciju. Razlozi zbog kojih štampa nije potisnuta unatoč mnogo bržim i prijemčljivijim sredstvima masovonog informisanja su ujedno i njene glavne karakterisitke:

-  trajnost poruke (isječke iz novina možemo arhivirati i čitati kad god to poželimo!)

-  pozitivni i uvriježeni stavovi ljudi koji više vjeruju informacijama koje su pročitali, nego onom što su čuli ili vidjeli putem elektronskih medija;

-   često podilaženje ukusima čitalačke publike (mada danas ovo vrijedi i za ostale medije);

-   usredotočenost i aktivan napor pri čitanju (ljudi su više koncentrisani pri čitanju, tako da im teško mogu promaći detalji, što nije slučaj sa radijom i TV-om čije programe je nemoguće stalno pratiti, niti se na njih može vratiti).

Osim toga, mjesečni časopisi nerijetko daju analize važnijih događanja, obrađuju određene društvene teme sa više aspekata i ozbiljnije se posvećuju različitim sastavnicama života, o čemu se npr. radijske i  televizijske emisije rjeđe realiziraju, ili je termin emitovanja teže prilagoditi obavezama recipijenata. Dakle, prednosti jednog medija, mogu istovremeno biti nedostaci drugog, i obrnuto.

Kada je riječ o utjecaju štampe na svijest ljudi, zadržat ćemo se na jednoj od neizbježnih tema  – pornografiji. Zaista su rijetki časopisi koji se odlučuju da pažnju čitalaca plijene svojim kvalitetom, a ne pozivom na najniže ljudske porive! Što je najgore, novine sa erotskim sadržajem se prodaju na svakom koraku, i urednici čak dnevnih novina, takvih motiva se nikako ne odriču, pravdajući se da tako samo plasiraju ono što čitaoci traže! Valjda misle da će tako biti u trendu sa zapadnjačkim načinom života i poimanjem svijeta i vrijednosti, a svjesno ili ne, zanemaruju činjenicu da je na Zapadu, zakonom zabranjena, u širokom luku oko škola i javnih ustanova, prodaja časopisa sa pornografskim sadržajima. Nažalost, danas niste u stanju da kupite nijedne dnevne novine, a da se sa njihovih stranica (posebno zadnje) ne smiješe obnažene žene! Pa čak ni prilikom vjerskih praznika, kada pravni subjekti daju mnogo novca za čestitke, ni tada vjernici nisu oslobođeni jednog tako primitivnog ataka na njihove umove i čula. Jer, kako drugačije nazvati težnju ljudi da izađu iz okvira svog istinskog bivstvovanja?!? Kako nazvati ljude koji, želeći da budu u skladu sa «savremenim i modernim u svijetu», prihvataju od tog svijeta samo ono loše i spuštaju se na tako mizeran nivo?[1] Za one, kojima nije interesantno to plasiranje i favoriziranje zapadnjačkog, tu je radio, kao medij putem kojeg ste ponajmanje izloženi lošim utjecajima.

Karakteristike radija

Za razliku od informativne poruke štampe, koja iza sebe ostavlja konkretan trag na papiru, poruka radija je uglavnom nepostojana (izuzev da se namjenski radioemisija snima na audiokasetu ili CD), ali je zato široko rasprostranjena. Ova prednost radija još više dolazi do izražaja umrežavanjem više radiostanica čije frekvencije tako pokrivaju šire područje i samim tim su dostupni većem broju slušalaca. Važna osobina radija kao elektronskog medija je veća brzina prenošenja, što je zajedničko i za ostale elektronske medije (TV, film, internet). Radio, za razliku od štampe, lakše emocionalno angažuje primaoce poruke, prije svega bojom glasa voditelja, dinamikom govora, intonacijom, muzikom, ali i mogućnošću direktne komunikacije sa slušaocima. Ovo je posebno važno za usamljene i nezaposlene osobe kojima je otvoreni kontakt program na radiju idealna prilika da sa nekim podijele svoje mišljenje, razmijene lijepe riječi i pozdrave, požale se, i na kraju, upotpune svoje vrijeme. Dakle, direktna govorna komunikacija, ali i mogućnost slušanja radija u automobilu, na poslu i u drugim prilikama, su glavne prednosti radija, što nije karakterisitično ni za štampu, ni za televiziju.

Karakteritike i utjecaj televizije

Televizija snažno emocionalno angažuje gledaoca koji osim glasa vidi i sliku, odnosno izraz lica voditelja, sudionika emisije i drugih, njihovu gestikulaciju, način komuniciranja, stil oblačenja i dr. Zbog toga je TV najmasovniji medij i samim tim ima najjači utjecaj na recipijente, te ćemo mu posvetiti više pažnje.

Prema istraživanjima, u zemljama bivše Jugoslavije, TV se dnevno, u prosjeku, gleda tri do pet sati[2], s tim da osobe koje ne rade, duplo više vremena provode pred malim ekranima. Tako velika količina vremena provedena uz TV-sadržaje,  ne može, a da ne ostavi traga na gledaoce.

S obzirom na kvalitet sadržaja koji nisu cenzurisani i za čije emitovanje nema zdravorazumskih kriterija, nažalost, utjecaji su jako loši. Počev od neprovjerenih i podmetnutih informacija, pa do nametanja tuđih običaja, tradicije i kulture ponašanja i življenja općenito, televizija je idealan medij za manipulaciju širokih masa. Po čemu to zaključujemo? Dovoljno je samo analizirati sedmične preglede TV-programa, pa da se uvidi da na većini televizijskih kanala dominiraju telenovele koje se redovno repriziraju tokom dana, te informativne emisije i «zabavni program». Filmovi sa predznakom RP se emitiraju u vrijeme kada su najmlađi još uvijek budni, a o sadržajima poslije ponoći da i ne govorimo!

Emisije edukativnog karaktera su prava rijetkost, a ako ih i ima termini se poklapaju sa radnim vremenom. A nije naodmet napomenuti i još jedan vid manipulacije gledalaca. Radi se o emitiranju zabavnih programa i pokretanju nekih «manifestacija» tipa takmičenje u pjevanju, glumi i sl. baš u vrijeme teške socio-ekonomske krize u državi, s ciljem da se pažnja građana preusmjeri u drugom pravcu, da se narod zabavi!

Gledaoci koji i nisu baš upućeni u spremnost medijskih kuća na političke zavjere i nastojanja da se širokim narodnim masama stvara predodžba o svijetu kako one hoće i kako im za to neko plati, mogu vrlo lahko biti dovedeni u zabludu.

Nadamo se da ćete televiziju ubuduće «gledati drugačijim očima», te da ćete prosuđivati ličnosti iz kulturnog, političkog i javnog života na osnovu njihovih djela, a ne riječi i imidža koji o njima kreiraju mediji.

__________________________
[1] Ali, ne možemo za takvu slobodu nametanja čitaocima «lošeg sistema vrijednosti» kriviti samo urednike i njihove nadređene i podređene. Dio odgovornosti za to, snose sami čitaoci kupujući takvu štampu i (javno) šuteći o njenom kvalitetu! Nisam čula da se dosad pokrenula peticija protiv erotskih i pornografskih sadržaja u dnevnim novinama, časopisima i dr. štampi. Jasno je da bi takvo nešto pokrenulo bujicu kritika onih koji to favoriziraju i prefeririraju, ali bi na neki način potaklo širu javnost na razmišljanje o toj temi.

[2] Podatak iznijela prof. dr. Biljana Trebješljanin sa Odsjeka za Psihologiju u Beogradu na Trećoj školi andragoga posvećenoj medijima i obrazovanju odraslih.